Govoriti o ravnopravnosti spolova u 21. stoljeću, može se činiti čudno, ali je nužno, jer nažalost ta ravnopravnost još uvijek nije postignuta. “Društvo je još uvijek krojeno po mjeri muškaraca“, tvrdi saborska zastupnica i predsjednica Oraha, Mirela Holy i dodaje da je Hrvatsko društvo još uvijek patrijarhalno, te da se u političkom kako i u ekonomskom sektoru na upravljačkim mjestima, visokoj politici te u predstavničkim tijelima, može primijetiti izrazito manji broj žena u odnosu na muškarce. I nije u krivu, naime, žene u Hrvatskoj drže 35% svih rukovodećih pozicija, pokazalo je istraživanje Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2011. godine. Ništa drugačija situacija nije i u Hrvatskom saboru u kojem trenutno djeluje 39 žena od ukupno 151 zastupnika. Dakle, saborske klupe rezervirane su za 74% muškaraca i 26% žena. Identičan broj žena bio je i u prošlom sazivu Sabora, koji se sastojao od 6 žena više od 5. saziva sabora iz 2007. godine.
“Osobno ne smatram da je teško biti žena u politici, ali se svejedno svakodnevno borimo s raznim predrasudama. Kada se obraćate kao žena, onda vas prvo pogledaju pa onda odluče hoće li vas slušati“, rekla je HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak.
Kao što se može primijetiti, brojke žena u saboru stagniraju ili se pomiču mravljim koracima, iako ih je i četiri puta više nego 1990. godine. Ipak, usporedno s drugim europskim zemljama, pogotovo onim skandinavskim, jasno je da ima mjesta poboljšanju.

Prema podacima MUP-a, u 2013. godini žrtvama obiteljskog nasilja bilo je 62% žena. 62% previše! Nasilje nad ženama se događa i ono je prisutno; bilo da se zbiva u obitelji, na ulici ili na radnom mjestu i ono ne poznaje obrazovanje, status ili položaj. To dokazuju i zastupnice Mirela Holy, Jadranka Kosor i Gordana Sobol, koje imaju nešto zajedničko- sve tri su doživjele nasilje na svom radnom mjestu. U njihovom slučaju ne radi se o fizičkom nasilju, ali su proživjele ono psihičko, koje isto tako može ostaviti dugoročne i bolne posljedice. Mirela Holy doživjela je razno razne seksističke uvrede, ali kaže da je znala u što se upušta kada se odlučila za ovaj posao. SDP-ova zastupnica Gordana Sobol, tvrdi da je doživjela osobne napade, dajući kao primjer jednog saborskog zastupnika koji ju je prozvao zbog hobija, tzv. Fitness programa S- faktor, koji uključuje ples na štangi. “Pa evo i u najnovijoj političkoj prošlosti, upravo kad sam bila na neki način tretirana kao klasična žena, kada su neki moji muški kolege, pokazale stvarnu stranu svoje ličnosti i govorili da ona kao samohrana majka ne može dobro odgojiti svoje dijete“, rekla je nezavisna zastupnica Jadranka Kosor. Sunčana Glavak nikada nije doživjela fizičko nasilje, a smatra da do psihičkog ne može doći ako žena u politici ima stav i ako ga tim stavom ona ne dopusti: ” Kada žene žustro raspravljaju onda se obično za njih kaže da su histerične, a kada muškarci raspravljaju onda se zna reći da su oni samo malo temperamentniji. Takav stav moramo mijenjati!”

Kao saborske zastupnice koje sudjeluju u kreiranju zakona, imaju moć predstavljati najbolje što mogu narod, a kao žene, imaju i tu moć predstavljati i biti glasom svih žena u Hrvatskoj. Koliko su napravile za žene u Hrvatskoj? Sunčana Glavak smatra da ona, kao i njezine kolegice trebaju braniti stavove i donosite zakonske odredbe koje štite žene i pridonose njihovoj afirmiranosti i ravnopravnosti. Kao predsjednica stranke, Mirela Holy se zalagala da se u svim njihovim mjestima u grupnim tijelima kao i na listi, nalazi jednak broj žena i muškaraca. Kao saborska zastupnica, Holy je istaknula da se uvijek u saborskim raspravama koje se tiču žena, bori za njihova prava. Zastupnica Gordana Sobol se zalaže za ratifikaciju Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju nasilja nad ženama: “Ona po prvi puta ističe da je nasilje nad ženama rodno utemeljeno nasilje. To je nasilje prema žena koja se inače smatra manje vrijednom“. Jadranka Kosor se kao ministrica obitelji zalagala da se silovanje u braku vodi kao kazneno djelo, te je sudjelovala u razno raznim kampanjama protiv nasilja nad ženama i smatra da se općenito za vrijeme svoje dužnosti kao ministrice zalagala za žene. Istaknula je vraćanje godišnjeg dopusta za majke troje ili više djece te je uvela roditeljsku naknadu za žene, tj kućanice koje nikada nisu radile.

Od 1. siječnja 2013. godine na snagu je stupio novi Kazneni zakon u kojem je ukinut članak 215a, a koji se tiče nasilničkog ponašanja u obitelji, zlostavljanja ili drskog ponašanja. Cijeli niz nasilnih radnji novim, više ne ulazi u domenu kaznenog zakona, već se rješava na prekršajnim sudovima. Ova stavka bi se ubrzo trebala promijeniti, te bi se nasilničko ponašanje trebalo krajem godine opet vratiti u kazneni zakon. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić je na nedavnom Okruglom stolu zaključio kako je ostavljanje nasilničkog ponašanja u prekršajnoj zoni slalo krivu poruku i ocijenio je da će prebacivanje tih djela u kaznenu sferu poslati jasnu političku poruku da je u Hrvatskoj neprihvatljivo nasilje u bilo kojem obliku. Gordana Sobol vjeruje da će se nasilje u obitelji vratiti kao poseban članak, ali i da prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji i u prekršajnom postupku, za pojedina djela postoje veće kazne nego što su predviđene kroz Kazneni zakon. Mirela Holy je također optimistična i nada se povratku nasilja u obitelji u Kazneni zakon. Ono što ju najviše brine je sudska praksa koja i kada ima tu mogućnost, dodjeljuju one najmanje, umjesto strože kazne. Jadranka Kosor smatra da se obiteljsko nasilje mora kažnjavati strožim kaznama te da se mora pronaći način za hitno odvajanje nasilnika od žrtve.

“Bitno je da se to prepozna kao društveni problem. Nažalost ja mislim da u Hrvatskoj to još uvijek nije jer se to i dalje smatra obiteljskim problemom koji ostaje unutar četiri zida i mnogi kažu, neka to ostane tako, oni će se pomiriti, a neće”, ističe Kosor i dodaje da je još jedan veliki problem i tzv. ekonomsko nasilje zbog kojeg žena financijski ovisi o svom suprugu, a koji je upravo jedan od glavnih razloga zbog kojeg se žene iznova vraćaju svojim nasilnim muževima. Gordana Sobol smatra da u preventivnom smislu kroz odgojno- obrazovni sustav ne djelujemo dovoljno kroz odgoj mladih generacija na nenasilje, te da kroz manje kazne ne šaljemo dovoljno dobru poruku nasilnicima, da će nasilje ako se počini, biti kažnjeno. S njom se slaže i Jadranka Kosor koja smatra da se već od vrtićke dobi treba učiti da je bilo kakva vrsta nasilja nedopustiva i da su djevojčice i dječaci jednaki. ” Nasilje nažalost nikada nećemo suzbiti ali moramo ga stalno osuđivati i ukazivati na njega, znati da ono ovdje, da postoji i aktivno se uključiti u njegovo rješavanje“, rekla je Sunčana Glavak.

Ivana Bliznac

Prethodni članci:

ZAŠTO U HRVATSKOJ NE POSTOJI VIŠE GRUPA ZA PODRŠKU ŽENAMA

ZAŠTO JE U RH PRAKSA DAVATI MINIMALNE KAZNE ZA SILOVANJE

U HRVATSKOJ U ZADNJIH 5 GODINA NASILNICI UBILI 300 ŽENA

ŽENE U PROSJEKU TRPE NASILJE 10 GODINA: ŠTO MOGU UČINITI ZA SEBE?